Kroz cijelu svoju povijest Lika je određena kao područje koje je krvarilo pred raznim osvajačima braneći svoj križ i slobodu časnu. Suprostavljajući se različitim vojskama ona je ostala ranjena, ali časna i nepokorena. U okružju opće opustošenosti bilo je teško sačuvati ostatke ostataka svoje povijesnosti i svog identiteta jer su brojni “ratnici” uništavali sve, pa je razumljivo da je ostalo vrlo malo pisanih dokumenata– arhivskog gradiva, a ono nije organizirano i sustavno prikupljano, čuvano ni obrađivano u samoj Lici.
Do 1999. godine u Lici nikada nije osnovan arhiv koji bi svojom djelatnošću osigurao zaštitu arhivskog gradiva te stvorio uvjete za prikupljanje izvora i sustavno proučavanje lokalne povijesti. Lokalna sredina, sama po sebi gospodarski nedovoljno jaka, pa i s dvojbenom kulturnom politikom, nije se uspjela izboriti za osnivanje takve ustanove koja bi svojom djelatnošću i značajem, unutar kulturne slike lokalnog područja, potaknula kulturni i znanstveni razvoj cijelog područja.
Razmatrajući stanje arhiva na teritoriju ondašnje Narodne republike Hrvatske, Savjet za kulturu i nauku 1957. godine uputio je svim Narodnim odborima kotareva dopis u kojemu između ostalog stoji: ”…na teritoriju naše Republike djeluje devet arhiva od kojih četiri državna, a ostali su gradski… Time je najveći dio teritorija NR Hrvatske obuhvaćen arhivskom mrežom, ali ima još uvijek područja koja nemaju niti jednog arhiva kao što su Istra, Kordun, Lika… Savjet je usvojio perspektivni plan osnivanja arhivskih ustanova, predložen po Arhivskom savjetu NR Hrvatske.” Mrežom arhiva u tom planu, pod točkom 6., obuhvaćen je i arhiv u Karlovcu koji bi obuhvatio tri kotara: Karlovac, Ogulin i Gospić, ali “kad se stvore uvjeti, u Gospiću bi se mogao organizirati samostalni arhiv”.
Prigodom osnivanja ondašnjeg Historijskog, a današnjeg Državnog arhiva u Karlovcu 1960. godine, razmatrana je potreba i mogućnost osnivanja arhiva i za tadašnji kotar Gospić. No, Sekretarijat za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora kotara Gospić, u suglasnosti na osnivanje Historijskog arhiva u Karlovcu, upućenoj 27.11.1959.godine istoimenom sekretarijatu NOK-a Karlovac, ističe:“U vezi usmenog razgovora s načelnikom Sekretarijata za prosvjetu i kulturu NOK-a Karlovac, a na osnovu uputa Savjeta za za kulturu NRH po predmetu otvaranja Historijskog arhiva u Karlovcu, Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora kotara Gospić je suglasan da se u sadašnjoj fazi i mogućnostima kotara Gospić, otvori jedinstven historijski arhiv u Karlovcu za kotareve Karlovac, Gospić i Ogulin, s time da u Gospiću postoji sabirni centar u kojem će se čuvati materijali s područja kotara Gospić. Perspektivno, tj. kada se situacija popravi, i u kadrovskom, i u materijalnom pogledu, pristupit će se u Gospiću formiranju samostalnog historijskog arhiva za kotar Gospić.”
U tom smislu 6. srpnja 1960. godine, Narodni odbor kotara Gospić donio je Rješenje o organizaciji arhivske službe na području kotara Gospić, u kojem stoji:“Arhivsku službu na području kotara Gospić vrši Historijski arhiv u Karlovcu, preko svog sabirnog centra u Gospiću.
Narodni odbor kotara Gospić za vršenje arhivske službe na području kotara, osigurava Historijskom arhivu u Karlovcu srazmjerni dio financijskih sredstava u obliku dotacije prema godišnjem predračunu Historijskog arhiva.”“Situacija u perspektivnom smislu” nažalost nije bila, ili nije htjela biti takva da bi se osnovao arhiv, a sabirni centar formiran 1959./1960. radio je do početka Domovinskog rata, s tim da je arhivsko gradivo iz njega preseljeno 1980. godine u Karlovac kada je dovršena nova zgrada Arhiva. S obzirom na tijek događaja, inicijative za formiranje arhiva u Gospiću bile su u to vrijeme već gotovo zaboravljene, a kapaciteti i stručna ekipiranost Arhiva u Karlovcu bila je takva da je Lika dobila arhivsku službu izvan svog područja, osim spomenutog sabirnog centra, koji u tom smislu ipak predstavlja određeni kontinuitet arhiva u Lici.
Dovršetkom Domovinskog rata i stvaranjem pretpostavki, obnova ideje o osnivanju arhiva na području Ličko– senjske županije ponovo je postala aktualna u kontaktima Ministarstva kulture, Ličko– senjske županije i Grada Gospića. Do njene realizacije došlo je 1999. godine kad je Uredbom Vlade RH od 30. rujna osnovan Državni arhiv u Gospiću kao područni arhiv. On svoju službu obavlja na području Ličko– senjske županije osim gradova Senja i Novalje, te na području Zadarske županije i to Općinu Gračac i naselje Srb. Za sjedište Arhiva određena je zgrada u Gospiću, Kaniška br. 17 koja je potporom Ministarstva kulture obnovljena i opremljena tako da pruža najsuvremenije standarde zaštite i čuvanja arhivskog gradiva.